Samotnjak

Dobrodošli na moj blog

28.01.2016.

MMS kapi

Aktivni sastojak MMS kapi nije mineral. Hlordioksid (oksigenisani hlor), nastaje kao hemijski spoj natrij hlorida i sircetne ili limunske kiseline. Ludo bi bilo vjerovati da MMS ubija pazljivo selektivno ono sto je stetno i da steta ima samo ogranicene posljedice. Glupo je i to sto se MMS preporucuje vec oboljelim oslabljenim pojedincima kao dugorocna terapija.

Jim Humble cesto je mijenjao svoj protokol. Originalni protokol za, rastvor koji je sada poznat kao MMS_1 govori o uzimanju do 60 kapi dnevno. 1 gram iznosi 20 kapi rastvora. Ovo govori o uzimanju 3 grama dnevno onog sto se u domacinstvu koristi kao izbjeljivac. To je 3 puta veca kolicina od one koja izaziva mucninu i povracanje, ili 20% od kolicine koja je potrebna da ubije covjeka. Poznato je da su mucnina i proljev pozitivni znaci koji ukazuju na trovanje organizma. Nakon uzimanja MMS kapi pojavu povracanja mozemo smatrati pozitivnim znakom da smo se spasili smrtonosne doze MMS-a.

 MMS 2 je u osnovi kalcijev hipohlorit Ca(ClO)_2 sluzi za drezinfekciju vode i kao izbjeljivac. Predstavlja mineral jer sadrzi kalcijum. Ali mineral koji u slucaju da se proguta stvara hipohlornu kiselinu. HOCl. U veoma maloj kolicini proizvode ju bijela krvna zrnca da bi ubili bakterije kroz proces oksidacije. U vecim kolicinama HOCl ubija i zdrave celije ne samo patogene MMS_2 ima moc da stetno djeluje na nas organizam i da ometa vitalne bioloske funkcije. O lijecenju MMS-om ne postoji ni jedna studija istrazivanja. Sve se svodi na iskustva pojedinaca koji govore o tome. Te price su osnova prica rekla kazala.

 Sam Humble govori o covjeku koji je uzeo MMS i razbolio se. Prestao mu je raditi bubreg. U bolnici je bio nekoliko sedmica. Morao je ici na dijalizu. On sam kaze da ako se neko nakon uzimanja MMS –a razboli mora ici u bolnicu jer mogu da mu prestanu raditi bubrezi.

 Vitamin C je nas prirodi detoksigen. On je prirodni bedem naseg imunog sistema. MMS iz naseg organizma uzima C vitamin i time ometa niz njegovih funkcija. Cijeli pristup Jim Humbla je da se prema ljudskom tijelu odnosi kao prema necem cemu treba industrijska hemikalija da ga ocisti. Nase tijelo je sposobno da se samo bori protiv patogenih i bolesti.

 Zdrav imuni sistem automatski i selektivno ubija patogene sa nizom antitijela i bijelih krvnih zrnaca. MMS remeti prirodni imunitet.

 Cak Humble priznaje da se mora koristiti pod strogim nadzorom i tretirati njegovu upotrebu kao najopasniju drogu .

21.12.2015.

Dokaz da Mjesec nije supalj

1.Stijene sa Mjeseca su datirane kao stare 5.3 miliona godina, a prasina sa koje su pokupljene kao milion godina starija.

Istrazivanja ukazuju na starost koja se poklapa sa staroscu nekih stijena sa Zemlje, sto potvrdjuje mogucnost formiranja Mjeseca pod uticajem udarca drugog nebeskog tijela i formiranje od krhotina tog tijela i dijelova sa Zemlje.

http://classic.rsta.royalsocietypublishing.org/content/372/2024/20130246.short

  2. Hemijski sastav stijena i prasine sa Mjeseca se razlikuju, sugerisuci da prasina nije nastala lomljenjem stijena nego da su stijene dose sa drugog mjesta.

 Pa prasina nije ni nastala lomljenjem stijena, s obzirom da Mjesec nema atmosferu i da stijene na njemu nisu podlozne istim geoloskim procesima kao one na Zemlji. Veliki dio prasine je meteoritskog porijekla i nastao je od objekata koji su udarali u Mjesec.

  3. Normalna konstrukcija planeta je takva da su tezi elementi blize jezgri, a laksi na povrsini, a ovo nije slucaj sa Mjesecom. Velika kolicina refraktornih elemenata na povrsini, poput titanijuma, je tolika da neki geolozi misle da su na povrsini Mjeseca djelovali refraktorni reagensi, koji su tu dosli na nepoznat nacin.

S obzirom da se Zemlja sastoji iz priblizno 0,5% titanijuma, koji je rasporedjen i u litosferi i u jezgri, nemamo dovoljno podataka da zakljucimo da je ovo zaista vazno. Kada budemo mogli uporediti podatke sa planete ili mjeseca bogatijim ovim elementima, znacemo da li je ovaj podatak uopste bitan ili je normalan u uslovima gdje je ovih elemenata procentualno vise.


4. Mjeseceve stijene su namagnetisane. Ovo je cudno, jer Mjesec nema magnetno polje.

Zemlja ima magnetno polje zbog jezgra koje ga formira. Tecne stijene mogu postati trajno namagnetisane ako se stvrdnu u prostoru u kojem je prisutno magnetno polje. Postoje dvije teorije koje ovo objasnjavaju: jedna kaze da je Mjesec mogao imati istopljenu metalnu jezgru kakvu Zemlja i danas ima, a druga kaze da je Mjesec nastao sudarom veceg astronomskog tijela sa mladom Zemljom i da je od krhotina tog udara nastao, tako da je kombinacija stijena sa tog tijela i Zemlje.


5. Neki Mjesecevi krateri izgledaju kao da su nastali djelovanjem unutrasnjih faktora, ali nema indikacija da je ikada bio toliko vruc da na njemu dodje do vulkanske erupcije
.

 I NASA sugerise da je na Mjesecu moglo biti vulkanske aktivnosti u proslosti.

6.  Gustina Mjeseca je 3.34 g/cm3, a Zemlje 5.5.


 Mjesec je u stvari gusci od vecine prirodnih satelita u nasem Suncevom sistemu, gusci od njega je jedino Io. Da li to znaci da su i ostali suplji?


7.  20. novembra 1969, posada Apola 12 je namjerno srusila dio modula na Mjesec. Udar, do kojeg je doslo 40 milja od mjesta slijetanja, je izazvao vjestacki „zemljotres“ (u nedostatku boljeg pojma) od kojeg je Mjesec vibrirao vise od sat vremena. Eksperiment je ponovljen za vrijeme misije Apolo 13. Seizmicki instrumenti su izmjerili da su vibracije trajale 3 sata i 20 minuta i isle do dubine od 25 milja, cime je zakljuceno da Mjesec ima ili izuzetno laganu jezgru ili da uopste nema jezgru.


 Izmedju 1969 i 1972, astronauti sa misija Apollo su postavili seizmografe na mjestima slijetanja. Instrumenti koji su postavljeni tokommisija Apollo 12, 14, 15 i 16 su slali podatke aZemlju do 1977, kada su iskljuceni.
Zakljucci dokojih se doslo na osnovu ovh podataka su:
Postoje najmanje cetiri vrste „zemljotresa“
- Duboki, koji se desavaju na dubini od 700 km ispod povrsine
- Vibracije uzrokovane sudarima sa meteoritima
 - Termalni, uzrokovani sirenjem kore zagrijavanjem nakon dvije sedmice lunarne noci
- Plitki, koji se desavaju 20-30 km ispod povrsine
Na Zemlji, vibracije uzrokovane zemljotresima najcesce prestaju nakon pola minute. Razlog je hemijske prirode. Voda slabi kamen i siri strukturu minerala. Kada energija šrolazi kooz ovakvu strukturu, struktura se ponasa kao spuzva, prigusujuci vibracije.Cak i najjaci zabiljezeni zemljotresi prestaju nakon dvije minute.
 Mjesec je suh, hladan i vecinom krut, kao komad kamena ili zeljeza. „Zemljotres“ na Mjesecu pretvara Mjesec u eku vrstu reezonantske viljuske, cak i kada nije posebno jak.


 8. Mjeseceva kora je daleko tvrdja nego sto se vjerovalo. Astronauti su imali problema kada su pokusali da buse. Povrsina se vecim dijelom sastoji od ileminita, minerala koji sadrzi vecu kolicinu titanijuma, uranijuma 236 i neptunija 237, kojih prirodno nema na Zemlji. Takodje su pronadjene nehrdjajuce cestice zeljeza.

http://periodic.lanl.gov/93.shtml http://apps.usd.edu/esci/creation/age/content/current_scientific_clocks/age_of_elements.html


 9. Prije nego sto je kamenjem sa Mjeseca oboreno, vjerovalo se da je Mjesec nastao kada se komad Zemlje otkinuo u ranim fazama nastanka ili da je nastao od svemirske prasine koja je preostala nakon nastanka Zemlje. Analiza kamenja negira obe teorije. Sljedeca popularna teorija je da je Mjesec u stvari zarobljen Zemljinom gravitacijom, ali nema dokaza ni za tu teoriju.

Trenutno najpopularnija teorija o nastanku Mjeseca je da je mlada Zemlja u stvari bila velicine danasnje Venere i da je u jednom momentu doslo do kolizije sa mladom planetom velicine Marsa. Pri ovom dogadjaju, doslo je do djelimicnog rasprskavanja materije pri cemu su se jezgre obe planete spojile, a dio plasta se rasprsio oko Zemlje. Gravitaciono privlacenje je uzrokovalo formiranje novog tijela, koje je nastavilo rotaciju oko Zemlje. Jos uvijek ne znamo dovoljno o ostalim sistemima u univerzumu, tako da bi sistem „dvojne planete“ tj, kombinacija poput Mjeseca i Zemlje mogla biti relativno cesta.


10. Nas Mjesec je jedini mjesec u Suncevom sistemu koji ima stabilnu, skoro kruznu putanju.

Nas Mjesec usporava i odmice se od nastanka, jednako kao sto i Zemlja usporava. Prije milion godina, Mjesec je bio mnogo blize (oko 200 000 km) i trebalo mu je 20 dana da obidje oko Zemlje, a u isto vrijeme dan na Zemlji je trajao 18 sati, Takodje, tada su plima i oseka na Zemlji bile dosta jace nego danas. Mjeseceva orbita se poklapa sa nama poznatim zakonima
gravitacije.

http://www.enchantedlearning.com/subjects/astronomy/moon/

04.12.2015.

Kriticka ocjena i grupe Sladjane Velkov

Vec duze vrijeme po facebooku pratim grupe koje se bave promocijom izvjesne Sladjane Velkov, o kojoj ste mozda zadnjih dana citali u Blicu ili gledali na Pinku. To je zena koja se predstavlja kao doktor, agituje protiv vakcinacije, promovise gledanje u sunce i lijecenje svih bolesti sirovom ishranom i slicno. Izmedju ostalog, bavi se i dilanjem MMS preparata, ali ako vas to interesuje, potrazite clanke na Blicu i ostali materijal. Vecinu svog rada kao da prepisuje od Kerri Rivere, Amerikanke koja je biskup u Genesis II crkvi, sekti koja je osnovana sa ciljem promocije ovog preparata. Ali, nisam htjela o tome da vam pisem. Htjela sam da vam pisem o otvorenim lazima koje u toj grupi predstavljaju kao istinu, o izbacivanju i prijavljivanju profila ljudi koji im se suprotstave, o brisanju komentara. Nedobog, neko od clanova ce se zapitati da li je sve ono sto pisu istina. Povod za ovaj tekst je bio video sa YT na kojem covjek koji se predstavlja kao dr Sang Li prica o popravljanju i kvarenju gena. Cijeli video mozete pogledati na linku, ali obratite paznju na dio u kojem prica o vjeverici. Sama prica je sasvim nelogicna. Prica o vjeverici koja je imuna na zmijski otrov zato sto se porodila prije dva dana. Naravno, adminke grupe su se razletile da dokazu da je nesto slicno moguce i kod ljudi. Uletila sam u raspravu s njma i pri tome im postavila link na kjem je dato objasnjenje. Vjeverice te vrste su imune na zmijski otrov kada odrastu. Zmije se hrane mladuncima. Nakon toga, moj FB racun je prijavljen. Niko se nije zapitao koliko jos lazi se nalazi u tom i slicnim videima. Ljudi, oprez, molim vas. Kad su vidjeli da mi profil nije ugasen izbacena sam iz grupe

08.11.2015.

Prva faza teleskopske astronomije

07.11.1631  prvi put posmatran je prolazak Merkura ispred Sunca.  Dogadjaj je predvidio Kepler 1629. godine. Prolazak je posmatran teleskopom koji je projektovao sliku Sinca na papir.

Prva faza  teleskopske astronomije javlja se krajem prve decenije XVII vijeka. 1609 godine   izumljen je teleskop Holand, kojeg je  usavrsio Galileo.  Pomocu ovog teleskopa otkriveni su krater na Mjesecu, faze Venere i Jupitera kao i njegovi mjeseci. Ovo su bile naucne  senzacije. Osnovana je nova astronomija.

Ovi snimci su definitivno pokazali da Venera ne kruzi oko Zemlje nego oko Sunca. Ovo nije bila potvrda heliocentricnog sistema.  Dotadasnji sistemi, po kojima su  se Merkur i Venera  kretali oko Sunca, koje se kretalo oko Zemlje, bili su ozbiljni konkurenti Kopernikovom i Keplerovom sistemu. Ptolomeov  geocentricni sistem pao je na osnovu dugogodisnjeg zapazanja kretanja Merkura i  Venere, koji su uvijek bili vidljivi i nikad nisu nestajala sa vidika. Na osnovu toga zakljuceno je da se krecu oko Sunca a ne oko Zemlje.

Otkrica faza Venere i Merkura dokazivala je da se krecu oko Sunca. Sljedeca faza bila je  posmatranje

njihovog kretanja ispred Sunca.  Zato je bilo potrebno znati kada ce se to dogoditi. Kepler  je napravio proracun prolaska   Merkura   za 7.11. i  Venere za 7. 12. 1631. god.

 Bio im je potreban astronom sa dobrim strpljenjem i sreca da   uspiju posmatrati ove dogadjaje.  Bili  bi prvi koji bi posmatrali takav dogadjaj i   time dali potvrdu da ove dvije planete zaista kruze  oko Sunca. Strpljenje je bilo potrebno jer Kepler nije bio siguran u tacnost proracuna   sto se tice vremena prolaska.  

Izazov  je  preuzeo  obrazovani francuski astronom jezuit Pierre Gassendi. 07.11. 1631 Gassendi je bio prva osoba koja je ikada posmatrala  planetarni prolaz u Suncevom sistemu. 07.12.imao je srecu da posmatra prolaz  Venere iz  Pariza.
U pocetku dostignuce Gassendia je ostalo je nezapazeno, jer ni  on sam  nije stvarno vjerovao u to  

Posto je ovo posmatranje ostalo nezapazeno 1639. godine posmatranje  mladog engleskog astronoma  Jeremiaha Horrocksa 1639. godine zabiljezeno je. Horrocks je  1660. godine objavio njegovo posmatranje. Tada je astronomska zajednica XVII  vijeka postala svjestna  postignuca Gassendai.  Njegovo  i Horrocksova zapazanja postala su  vazan korak u prihvatanju heliocentricnog sistema.

08.11.2015.

Bodleian Library

08.11.1602. osnovana je u sadasnjem kontekstu  Bodleian Library u  Oxfordu.  Zna se da  je prva biblioteka  u Oxfordu postojala  jos   u XIV vijeku. Osnovao ju je Thomas Cobham, biskup Worcestera. Ova mala zbirka  knjiga  smjestena je  iznad sjeverne strane Univerziteta Crkva St Mary Bogorodice na High Streetu.
Zbirka knjiga bila je u stalnom rastu. Kada je izmedju 1.435 i 1.437. godine Humphrey, vojvoda od Gloucestera (brat Henry V), donirao veliku zbirku rukopisa, prostor je bio nedovoljan. Bio je potreban   veci objekat.
Prostor  iznad Divinity School, zavrsen je 1488. bio je poznat kao  Duke Humfreyeva biblioteka.
Krajem XVI vijeka prodata je. U zbirci su ostale samo  3 originalne knjige  Duke Humfreyeve zbirke.   Tek 1598, biblioteka je pocala ponovo sa radom  kada je Thomas Bodley (bivsi suradnik Merton College) ponudio podrsku  razvoju biblioteke.  Duke Humfrey biblioteka je opremljena, a  Bodley donirai veci broj  svojih knjiga. Biblioteka je formalno ponovo otvorena 8. 11. 1602 pod nazivom Bodleian Library

08.11.2015.

Wilhelm Conrad Röntgen

Wilhelm Conrad Röntgen je 08.11.1895. otkrio X-zrake koje su nazvane  rendgenske. Ustanovio je da djeluju na fotografsku plocu, prolaze kroz razlicite materijale i ioniziraju zrak kojim prolaze. Konstruisao je rendgenske cijevi s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za  otkrice  je dobio1901 Nobelovu nagradu za fiziku.  Bio je prvi dobitnik ove nagrade.

Smatra se da je on X zrake nasao slucajno. To nije tacno.  Za jedan od narednih eksperimenata pripremio je  zavjesu barijevog platinacijanida i  osvijetlio je prije nego sto ju je upotrijebio.  U to vrijeme fizicari su  ispitivali efekte visokog napona na elektricno praznjenje u razredjenim gasovima  u vakuumskim cijevima. 1895. Röntgen u pripremi jednog eksperimenta testirao je aparate. Radio je u mraku.  Kada je ukljucio visoki napon metar od aparata na stolu se pojavilo svjetlucanje. Pri ponovnom pokusaju svjetlucanje se ponavljalo. Upalio je sibicu i vidio da svjetlucanje dolazi od barijevog platinocijanida, koji je tu bio odlozen cekajući sljedeci eksperiment. Narednih nekoliko sedmica zivio je u laboratoriju ispitujuci nove zrake. Nazvao ih je X zraci po nepoznatoj u matematici.

Umro je od raka 1923. godine. Vjeruje se da rak nije bio posljedica njegovog rada s ionizirajucom radijacijom, jer je u tim istrazivanjima proveo  kratko vrijeme. Bio  je jedan od rijetkih pionira istrazivanja radioaktivnosti koji je redovno koristio olovnu zastitu.

 

15.08.2015.

....

Trgovac dragim kamenjem je sjedio za stolom i kroz izlog svoje otmjene trgovine posmatrao prolaznike. Neka se djevojcica priblizila trgovini i prislonila nosic na izlog. Kao nebo plave oci radosno zasjase kad ugleda jedan od izlozenih predmeta.
Usla je odlucno i prstom pokazala ogrlicu od modrog tirkiza.
“To je za moju sestru. Mozete li mi je zapakovati kao dar?”
Trgovac s nevjericom pogleda djevojcicu i upita:
“Koliko novca imas?”
Ona se podize na prste, stavi na sto limenu kutijicu, otvori je i isprazni. Bilo je ondje nekoliko manjih novcanica, saka sitnisa, nekoliko skoljki i figurica.
“Hoce li biti dovoljno?”, upita ponosno. “Zeljela bih starijoj sestri kupiti dar. Otkada nemamo mamu, ona obavlja sve poslove i nema ni trenutka vremena za sebe. Danas joj je rodjendan. Uvjerena sam da ce je dar veoma obradovati. Njene su oci iste boje kao taj dragi kamen.”
Trgovac je otisao u malu prostoriju i u zlatnocrven papir zapakovao kutijicu.
“Uzmi i pazljivo ponesi”, rece devojcici.
Ona uze paketic kao pobjednicki pehar i ponosno izadje iz trgovine.
Sat vremena kasnije u trgovinu udje prekrasna djevojka s kosom boje meda i divnim modrim ocima. Stavi na sto kutijicu koju je trgovac pazljivo zapakovao i upita:
“Ova je ogrlica kupljena u vasoj trgovini?”
“Da, gospodjice.”
“Koliko je kostala?”
“U mojoj trgovini cijene su stvar povjerenja, ticu se samo mene i mojih kupaca.”
“Moja sestra je imala nesto sitnisa, sigurno nije mogla platiti ovako vrijednu ogrlicu!”
Trgovac zatvori kutiju, slozi omot i vrati je devojci.
“Vasa je sestra platila najvisu cenu: dala je sve sto je imala”.
Trgovac dragim kamenjem je sjedio za stolom i kroz izlog svoje otmjene trgovine posmatrao prolaznike. Neka se djevojcica priblizila trgovini i prislonila nosic na izlog. Kao nebo plave oci radosno zasjase kad ugleda jedan od izlozenih predmeta.
Usla je odlucno i prstom pokazala ogrlicu od modrog tirkiza.
“To je za moju sestru. Mozete li mi je zapakovati kao dar?”
Trgovac s nevjericom pogleda djevojcicu i upita:
“Koliko novca imas?”
Ona se podize na prste, stavi na sto limenu kutijicu, otvori je i isprazni. Bilo je ondje nekoliko manjih novcanica, saka sitnisa, nekoliko skoljki i figurica.
“Hoce li biti dovoljno?”, upita ponosno. “Zeljela bih starijoj sestri kupiti dar. Otkada nemamo mamu, ona obavlja sve poslove i nema ni trenutka vremena za sebe. Danas joj je rodjendan. Uvjerena sam da ce je dar veoma obradovati. Njene su oci iste boje kao taj dragi kamen.”
Trgovac je otisao u malu prostoriju i u zlatnocrven papir zapakovao kutijicu.
“Uzmi i pazljivo ponesi”, rece devojcici.
Ona uze paketic kao pobjednicki pehar i ponosno izadje iz trgovine.
Sat vremena kasnije u trgovinu udje prekrasna djevojka s kosom boje meda i divnim modrim ocima. Stavi na sto kutijicu koju je trgovac pazljivo zapakovao i upita:
“Ova je ogrlica kupljena u vasoj trgovini?”
“Da, gospodjice.”
“Koliko je kostala?”
“U mojoj trgovini cijene su stvar povjerenja, ticu se samo mene i mojih kupaca.”
“Moja sestra je imala nesto sitnisa, sigurno nije mogla platiti ovako vrijednu ogrlicu!”
Trgovac zatvori kutiju, slozi omot i vrati je devojci.
“Vasa je sestra platila najvisu cenu: dala je sve sto je imala”.

15.08.2015.

Princeza i luda

PRINCEZA: Oh! Gdje sam to ja?

LUDA: U svom rajskom vrtu princezo.

PRINCEZA: Jeste li sigurni da ne sanjam?

LUDA: U to niko nikada ne moze biti siguran.

PRINCEZA: A ako je ovo san, sta mislite ciji je ovo san? Vas ili moj?

LUDA: Vas, princezo. Ja se cesto setam kroz tudje snove.

PRINCEZA: Ja nikada. Ja uvijek ostajem u ovom vrtu.

LUDA: Ali, cak i ako je san, ovo je jedan prijatni san.

PRINCEZA: Izvinite ja kao da Vas odnekud poznajem.

LUDA: Mozda smo se nekad sreli na nekom slicnom mjestu.

PRINCEZA: Ko ste uostalom Vi, podanik?

LUDA: Ja sam dvorska luda. Otpusten sum sa dvora jednog dalekog kraljevstva. A Vi?

PRINCEZA: Meni treba luda. Ja sam usamljena princeza. Moja su jedina zabava beskrajne setnje ovim starim vrtom i branje cvjetova.

LUDA: O, to je prijatna zabava!

PRINCEZA: Da ali nema vise ni jednog cvijeta. Svi su uveli od dosade.

LUDA: A mozda su uveli od neceg drugog?

PRINCEZA: Od dosade ludo. U ovom vrtu se nekada sve hranilo radoscu. Kada se ona izgubila i ovdje se naselila tuga i usamljenost, cvjetovi su uveli. Ovo je sada jedan opusteo park.

LUDA: O, pa tu moze biti posla za mene.

PRINCEZA: Moze, ludo. Eto, proglasavam Vas za bastovana radosti.

LUDA: Ali ja ne znam nista o rastinju. Znam samo da pricam.

PRINCEZA: Pa onda pricajte!

LUDA: Ali ja znam samo tuzne price. Jas sam pripovjedac balada.

PRINCEZA: A znate li da pjevate?

LUDA: Samo tuzne pjesme. Jas sam pjevac balada.

PRINCEZA: I nikada niste naucili niti jednu radosnu pjesmu?

LUDA: Znao sam mnogo. Zaboravio sam ih sve.

PRINCEZA: Kako to ludo?

LUDA: Zaljubio sam se. Zavolio tajnu i usamljenu princezu. A luda i princeza, to nikako ne ide. Otpustili su me, dakle, sa dvora, a njena je bolest presla i na mene. Nisam znao da su tuga i usamljenost kao bolest.

PRINCEZA: To je strasno, ludo. Ja se nikada nisam zaljubila.

LUDA: Ima neceg strasnijeg. Ona je postala nesrecna princeza, a ja sam prestao da budem luda.

PRINCEZA: Kako onda mislite da vratite u zivot ovaj vrt?

LUDA: Ne znam kako princezo. Mozda je bolje da odem i odavde.

PRINCEZA: Ne, stanite. Kazacu Vam jednu tajnu, ludo. Ovaj vrt je mrtav bez uzbudjenja. Ranije kada je tu bilo mnogo cvjetova, ja sam ih razmnozavala – kidajuci neke od njih. Kako sam ih kidala, vise ih je cvalo.

LUDA: Cudan neki vrt.

PRINCEZA: Ovaj vrt raste samo ako se u njemu desava nesto neobicno. Vidite li onaj grm? On je bio pun ruza koje sam ja nabrala. Isklijao je kada je nas komandant ubio nastojnika naseg dvorca. A, ono drvo tamo? Imalo je divne, velike bijele cvjetove. Ono je niklo kada sam ja naredila komandantu da ubije sam sebe!

LUDA: To je veoma tuzno princezo.

PRINCEZA: Sve je tuzno. Nema vise uzbudjenja u ovom opustjelom parku. Pobogu ludo, uradite nesto.

LUDA: A sta tu moze da uradi jedna nesrecna luda?

PRINCEZA: Da obezbjedi radost jednoj jos tuznijoj princezi. Molim Vas, vratite zivot u ovaj mrtvi park. Ucinite od njega ponovo cvjetni vrt. Uradite nesto, preklinjem Vas. Evo, vene i moj poslednji cvjetic. Sa njim ce uvenuti i moja poslednja radost.

LUDA: (Cuti, a zatim povija glavu) Dobro, princezo. Ucinicu nesto. Vasa ce radost biti spasena!

PRINCEZA: O, pogledajte ludo! Nesto se desava. Mjesecina se pomracuje. Mozda ce to spasti moj vrt!(Na nebu nastupa pomracenje mjeseca. Iza zamracenog mjeseca izbija oreol od cudesnih zraka. Oni se najpre boje razlicitim spektralnim bojama, a zatim se polako ponovo pojavi puna obla mjesecina koja baca srebrnu svjetlost.
Iznenadno u parku pocinje da cvate mnogo cvjetova. Jedan cvjetni brsljen pocinje da raste i obavija se oko sijalice. Princeza se smije)

 

PRINCEZA: Ludo, ludo, gdje ste! Ludo, vratio se moj izgubljeni vrt! Kako ste to izveli, ludo!
(Umjesto odgovora, na grani iza koje se vidi mjesecina, najednom ona primeti objesenu crnu siluetu Lude. Princeza se prene i ispusti uzvik iznenadjenja, a zatim se ponovo okrene i odusevljava bogato rascvetalim vrtom. Ponovo se pojavi lutka psa i pocinje da vije na mjesecini pred cijim se svjetlim krugom njise bezivotno lutkino tijelo Lude. Jedan zrak osvetljava njegovu flautu ostavljenu na zemlju. Iz nje klijaju biljke i cvetovi i pocinju je obavijati.)

PRINCEZA: (Zamisljeno) Cudna neka luda. Nisam mu ni naredila da uradi tako nesto (… zatim kapriciozno) A mozda je ovo samo san! Ako je tako, onda je ovo sigurno njegov san. On je tako odlucio. Tako mu je bilo pisano. Nema bjezanja. Sve se jednom vec dogodilo. Sve je pocelo u jednom vrtu. U vrtu se sve i zavrsava. Sve ce jednom u vrtu i poceti. Bio si nesrecan, bices srecan. Bio si sam. Sam ces i biti!

(Svetlo se polako gasi. Princeza odlazi. Ostaje samo velika obla mesecina i senka objesene Lude uramljena u njen nestvarni krug, pod kojim zavija lutka izgubljenog i nepronadjenog psa)

Autor nepoznat

PRINCEZA: Oh! Gdje sam to ja?

LUDA: U svom rajskom vrtu princezo.

PRINCEZA: Jeste li sigurni da ne sanjam?

LUDA: U to niko nikada ne moze biti siguran.

PRINCEZA: A ako je ovo san, sta mislite ciji je ovo san? Vas ili moj?

LUDA: Vas, princezo. Ja se cesto setam kroz tudje snove.

PRINCEZA: Ja nikada. Ja uvijek ostajem u ovom vrtu.

LUDA: Ali, cak i ako je san, ovo je jedan prijatni san.

PRINCEZA: Izvinite ja kao da Vas odnekud poznajem.

LUDA: Mozda smo se nekad sreli na nekom slicnom mjestu.

PRINCEZA: Ko ste uostalom Vi, podanik?

LUDA: Ja sam dvorska luda. Otpusten sum sa dvora jednog dalekog kraljevstva. A Vi?

PRINCEZA: Meni treba luda. Ja sam usamljena princeza. Moja su jedina zabava beskrajne setnje ovim starim vrtom i branje cvjetova.

LUDA: O, to je prijatna zabava!

PRINCEZA: Da ali nema vise ni jednog cvijeta. Svi su uveli od dosade.

LUDA: A mozda su uveli od neceg drugog?

PRINCEZA: Od dosade ludo. U ovom vrtu se nekada sve hranilo radoscu. Kada se ona izgubila i ovdje se naselila tuga i usamljenost, cvjetovi su uveli. Ovo je sada jedan opusteo park.

LUDA: O, pa tu moze biti posla za mene.

PRINCEZA: Moze, ludo. Eto, proglasavam Vas za bastovana radosti.

LUDA: Ali ja ne znam nista o rastinju. Znam samo da pricam.

PRINCEZA: Pa onda pricajte!

LUDA: Ali ja znam samo tuzne price. Jas sam pripovjedac balada.

PRINCEZA: A znate li da pjevate?

LUDA: Samo tuzne pjesme. Jas sam pjevac balada.

PRINCEZA: I nikada niste naucili niti jednu radosnu pjesmu?

LUDA: Znao sam mnogo. Zaboravio sam ih sve.

PRINCEZA: Kako to ludo?

LUDA: Zaljubio sam se. Zavolio tajnu i usamljenu princezu. A luda i princeza, to nikako ne ide. Otpustili su me, dakle, sa dvora, a njena je bolest presla i na mene. Nisam znao da su tuga i usamljenost kao bolest.

PRINCEZA: To je strasno, ludo. Ja se nikada nisam zaljubila.

LUDA: Ima neceg strasnijeg. Ona je postala nesrecna princeza, a ja sam prestao da budem luda.

PRINCEZA: Kako onda mislite da vratite u zivot ovaj vrt?

LUDA: Ne znam kako princezo. Mozda je bolje da odem i odavde.

PRINCEZA: Ne, stanite. Kazacu Vam jednu tajnu, ludo. Ovaj vrt je mrtav bez uzbudjenja. Ranije kada je tu bilo mnogo cvjetova, ja sam ih razmnozavala – kidajuci neke od njih. Kako sam ih kidala, vise ih je cvalo.

LUDA: Cudan neki vrt.

PRINCEZA: Ovaj vrt raste samo ako se u njemu desava nesto neobicno. Vidite li onaj grm? On je bio pun ruza koje sam ja nabrala. Isklijao je kada je nas komandant ubio nastojnika naseg dvorca. A, ono drvo tamo? Imalo je divne, velike bijele cvjetove. Ono je niklo kada sam ja naredila komandantu da ubije sam sebe!

LUDA: To je veoma tuzno princezo.

PRINCEZA: Sve je tuzno. Nema vise uzbudjenja u ovom opustjelom parku. Pobogu ludo, uradite nesto.

LUDA: A sta tu moze da uradi jedna nesrecna luda?

PRINCEZA: Da obezbjedi radost jednoj jos tuznijoj princezi. Molim Vas, vratite zivot u ovaj mrtvi park. Ucinite od njega ponovo cvjetni vrt. Uradite nesto, preklinjem Vas. Evo, vene i moj poslednji cvjetic. Sa njim ce uvenuti i moja poslednja radost.

LUDA: (Cuti, a zatim povija glavu) Dobro, princezo. Ucinicu nesto. Vasa ce radost biti spasena!

PRINCEZA: O, pogledajte ludo! Nesto se desava. Mjesecina se pomracuje. Mozda ce to spasti moj vrt!(Na nebu nastupa pomracenje mjeseca. Iza zamracenog mjeseca izbija oreol od cudesnih zraka. Oni se najpre boje razlicitim spektralnim bojama, a zatim se polako ponovo pojavi puna obla mjesecina koja baca srebrnu svjetlost.
Iznenadno u parku pocinje da cvate mnogo cvjetova. Jedan cvjetni brsljen pocinje da raste i obavija se oko sijalice. Princeza se smije)

 

PRINCEZA: Ludo, ludo, gdje ste! Ludo, vratio se moj izgubljeni vrt! Kako ste to izveli, ludo!
(Umjesto odgovora, na grani iza koje se vidi mjesecina, najednom ona primeti objesenu crnu siluetu Lude. Princeza se prene i ispusti uzvik iznenadjenja, a zatim se ponovo okrene i odusevljava bogato rascvetalim vrtom. Ponovo se pojavi lutka psa i pocinje da vije na mjesecini pred cijim se svjetlim krugom njise bezivotno lutkino tijelo Lude. Jedan zrak osvetljava njegovu flautu ostavljenu na zemlju. Iz nje klijaju biljke i cvetovi i pocinju je obavijati.)

PRINCEZA: (Zamisljeno) Cudna neka luda. Nisam mu ni naredila da uradi tako nesto (… zatim kapriciozno) A mozda je ovo samo san! Ako je tako, onda je ovo sigurno njegov san. On je tako odlucio. Tako mu je bilo pisano. Nema bjezanja. Sve se jednom vec dogodilo. Sve je pocelo u jednom vrtu. U vrtu se sve i zavrsava. Sve ce jednom u vrtu i poceti. Bio si nesrecan, bices srecan. Bio si sam. Sam ces i biti!

19.06.2015.

Dogoni

Dogoni  su narod koji zivi na centralnom platou drzave Mali, juzno od rijeke Niger. Ima ih oko 300000.

Poznati su po svojim maskama, drvenim skulpturama, arhitekturi. Posebnim ih cini njihova mitologija. Centralni element kosmogeneze i kosmologije Dogona je zvijezda Sirius B, koju oni nazivaju Po Tolo.

 U prijevodu  po  znaci najmanja sjemenka, a tolo zvijezda. Ovim su opisali velicinu zvijezde. Tvrde  da je to najteza zvijezda  i da je bijela. Moderna astronomija poznaje klasu zvijezda tzv. bijelih patuljaka. Njihove osobine su : mali, masivni i bijeli.

Smatraju da je  svemir kao beskonacno mjerljivo mjesto koje sadrzi mnogo yalu ulo, odnosno mnogo spiralnih zvjezdanih sistema. Prema njihovoj percepciji kosmosa, veci dio kosmosa pripada eksternom zvjezdanom sistemu dok je Zemlja sa svojom okolinom interni zvjezdani sistem.

 

Dogonsko znanje o Sirijusu je u biti fascinantno bez obzira na osporavanja skeptika, Dogonima je Sirijus najsjajnija zvijezda na nebu – kao što i jeste, oni su znali da Sirijus ima dva kompanjona no da je treci najmanji crveni patuljak koji je majusan kao nebesko zrno.  Znali su frekvenciju bljeskanja Siriusa zbog prolaza zvijezda kompanjona u periodu od 50. godina kakav i jeste ciklus kroz koji Sirijus prolazi.

 Poznavanju mitologije Dogona umnogome su doprinijeli francuski antropolozi Marcel Griaule i Germaine Dieterlen koji su sa njima proveli 25 godina (od 1931. do 1956). Njih dvojica su izvijestili o dogonskom poznavanju svemirskih objekata koji se, po uobicajenom misljenju, ne mogu vidjeti golim okom. Sirius B, Saturnovi prestenovi, Jupiterovi mjeseci su tada bili poznati Dogonima. Ovo njihovo znanje je predmet kontraverze: jedni ga vezu za drevne astronaute (Robert Temple u knjizi The Sirius Mistery) dok ga skeptici pripisuju evropskim kolonizatorima. Prosli vijek je donio promjene u socijalnoj organizaciji, materijalnoj kulturi kao i vjerovanju Dogona, dijelom i zbog toga sto je zemlja Dogona jedna od glavnih tuiristickih atrakcija drzave Mali.

Najstarije nastambe nalaze se na strmim liticama i u pecinama. Njihova namjena bila  je  zastita plemena od napada. Godinama su zivjeli u strahu. Naselja su im napadana. U tim napadima  muskarci su ubijani a zene i djeca odvodjeni u ropstvo. Mogli su da biraju izmedju obracanja na islam ili da pobjegnu u  osamu kanjona istocno od Bandiagare. Tu su bile strme litice i lakse se moglo odbraniti. Rijeka Niger koja tece kroz to podrucje predstavljala je drugu liniju odbrane.

Francuska  je okupirala Mali i time donijela mir u regiji. Dogoni  su uspjeli da ocuvaju svoju tradicionalnu religiju. Prosirili su selo i razvili poljoprivredu.

Sve poslove uglavnom rade zene. Ujutro iz ambara sa siljastim krovom vade proso. Tucaju ga sa dugim batovima. Idu po vodu na bunar ili po drva.  Po  velikim vrucinama  kuhaju sjedeci uz vatru. Rade noseci teret na glavi.

Za to vrijeme muskarci  sjede i odmaraju. Njihov posao je samo da pletu kosare u hladu  toguna. To je sredisnja struktura svakog sela.

Togun  je  zgrada samo za muskarce. Tu se okupljaju  kako bi donijeli  i neke odluke.

Nastamba je namjerno dizajnirana tako da je niska. Niko  ne moze uspravno stajati. Kada  se rasprava rasplamsa, smanjuje se ucestalost nasilja, jer ogranicava kretanje.

Kad stariji Dogon premine, drugi dan ga sahrane u neku od pecina u supljikavoj litici ili u neku od starih gradjevina Telema. Tad pocnu prikupljati proso za veliku sprovodnu svetkovinu koja se zove „danyi“, a cilj joj je otjerati dusu pokojnog iz sela na put u zagrobni zivot. Zavrsna etapa sprovoda dogadja se godinama kasnije. Svakih 10 do 12 godina organizira se dama kroz koju se posebnim ritualima svi preminuli od prethodne dame pridruzuju kraljevstvu predaka. Od tada im se vise ne pamte imena, nego ih se stuje zajedno sa citavim panteonom duhova predaka.

Dogonska vjerovanja su prepuna cudesnih prica i mitova. Sekta Amma vjeruje u boga stvoritelja koji je muskarac i zena. Sigui je najvaznija svjetkovina u Dogona koja se dogadja svakih 60. godina. Sljedeca ce biti 2027. godine. Sigui simbolizira smrt prvog pretka, s kojim su ljudi poceli govoriti.

Sekta Lebe postuje Lebe Seroua, prvo smrtno ljudsko bice, koji je po predanju transformiran u zmiju. Ova se svetkovina obavlja jedanput godisnje i traje tri dana uz ples, muziku i radost kao i u svim drugim dogonskim svjetkovinama.

 Svi djecaci prolaze osnovni stupanj u kojem bivaju obrezani i uvedeni u svijet muskog drustva. Starci ih poducavaju osnovnim mitovima, vodjenju porodice,  iskoristavanju biljaka u savani. Nekada su nakon obrezivanja morali nekoliko sedmica  provesti sami u siprazju te naci hranu i vodu. Danas takve grupice djecaka odjevenih u posebno ruho, radije borave uz puteve i ceste moleci pokoji zalogaj od prolaznika-turista. Drugi, neobavezni stupanj jest uvod u drustvo maski. Tu nauce kako zrtvovati precima, kako stovati fetise i kako plesati s maskom. Nakon toga vecina muskaraca se zeni.

Neki muskarci se dalje poducavaju. Koji su u poducavanju dosli do kraja zovu se seri. Podvrgavaju su raznim iskusenjma. Tek u starosti uce tajni obredni jezik sigiso.

Sigiso je jezik univerzuma koji poznaju sva bica.

Seriji su cinili poseban krug oko hogona. Hogon je duhovni i politicki autoritet svih Dogona. Postoji vise tipova hogona. Nekad je to najstariji covjek u svakom selu koji ne mora nuzno biti visoko iniciran.

Ako  se izabere za starjesinu mora proci 6 mjeseci pokusnog rada i inicijacije, o njemu se tada brine mlada djevica koja cisti i kuha za njega, no preko noci se vraca u svoju kucu, dok se Hogon obavezuje zivjeti u celibatu za vrijeme inicijacije. Ako je selo s njim zadovoljno Hogon prima u svoju poglavarsku kucu svoje zene koje se nakon toga o njemu staraju. On cuva nasljedje i donosi odluke vezane za citavu zajednicu, ali tek nakon sto seriji dobro provijecaju o temi.

Drugi vrhovni hogon u mjestu Arou smatra se hogonom svih Dogona i biran je znamenjem, direktno od vrhovnog bozanstva Amme.

I zene  imaju pravo na slicnu kucu kao i muskarci. Zene ih koriste za vrijeme menstruacije i trudnoce. U  tu kucu nose samo najmladju djecu, a sve ostalo im daje selo. Ova kuca je  mjesto za okupljanje zena uvece. Domacice  su zene koje imaju menstruaciju ili trudnice.

Arhitektura Dogona je zanimljiva kao i ostale dogonske rukotvorine, centralno mjesto u selu zauzimaju muske i zenske zitnice, u kojima se osim poljoprivrednih dobara cuva sve sto se smatra vrijedno. Zene  su ekonomski nezavisne i imaju pravo i na svoju licnu zitnicu koja im sluzi kao  licni  sef ili banka. U Dogonskim zajendicama  nema kriminala ni kradje. Oni ne  mogu shvatiti kako je nesto tako moguce u stranom svijetu.

 Parovi  imaju pravo na rastavu  prije rodjenja  prvog djeteta nakon toga se smatra da roditelji imaju obavezu prema djetetu da ostanu skupa, razvod moze inicirati muz ili zena i rastaju se jedno od drugoga sa zahvalnoscu i bez svadje dijeleci sve što imaju na isti nacin kako to radi i cijelo selo.

Dvije manje grupe presle su na islam i krscanstvo.

Islam je donio slobodu, a turizam novac, rekli su brojni moderni  Dogoni. Zivot koji im je oduvijek bio tezak, na rubu opstanka, u posljednje je vrijeme Dogonima ponudio nove mogucnosti. Interes Zapada za pomaganje siromasnoj Africi, donio im je priljev dotad nevidjenih sredstava. Izgradjene su brane za navodnavanje polja, ceste, a planira se i uvodjenje struje preko solarnih ploca.

Dogonska umjetnost smatra se jednom od najrazvijenijih africkih umjetnosti te je visoko cijenjena u svijetu. Nekoliko grupa Dogona proizvodi stilizirane rezbarije i grncariju. Uz  pomoc francuskih posrednika prodaje na trzistima bogatih zemalja, a profit ulazu u razvoj zajednice.

Novac je dosao s turistima i pokvario ljude. A sa islamom je dosao koncept individualizma. Prije je zajednistvo i medjusobno pomaganje bilo najveca vrlina. Sada svako gleda samo sebe i kako da sto lakse dodje do novca, priznao je 49-godisnji Madou Kone, dogonski intelektualac odrastao i iniciran podno litice Bandiagare i  skolovan u Londonu, gdje je zivio dvije godine, studirao razvojne strategije i zaradjivao kuhajuci prijateljima africka jela. Redovno je slao novac svojoj porodici koja mu je nedostajala da se vratio nazad

Brutalan obicaj zenskog obrezivanja dio je tradicije Dogona. Dogani vjeruju da djeca dolaze na svijet neutralnog spola: djecaci postaju muškarci tek kad im se odstrani  zenski dio – prepucij, a djevojcice postaju zene tek kad im se odstrani muški dio – klitoris.

„Tradicija nije uvijek dobra. Nekad ima i lošu stranu“ priznaje Menidiou Kodio, pripadnik kaste kovaca cije su zene oduvijek bile zaduzene za izvodjenje obrezivanja. Sagledao je taj obicaj u negativnom svijetlu nakon sto su ga turisti upoznali sa problemom. Naucio je da djevojcice pritom cinu cesto obole od infekcija ili zaraza, a cesto podlegnu krvarenju. Pronasao je noz kojim se obrezivanje u njegovom selu vrsi generacijama i krenuo u akciju. Prvo sam zabranio to u svojoj porodici, a onda sam uz pomoc supruge poceo promicati zaustavljanje obrezivanja kroz razgovor, pjesme i crteze. Prije tri godine svi u selu Ibi su obecali da ce prestati s tom praksom. Ali da to zaista i bude tako, svi su se morali zakleti na fetisu. Sad je to sigurno, pa isto pokusavamo napraviti i u drugim selima! rekao je.

14.06.2015.

Kip slobode

Puni naziv statue  Kip slobode je  Sloboda obasjava svijet. Spomenik je 28.10.1886. poklonila Francuska Sad-u. Bio je to poklon za stogodisnjicu potpisivanja Americke dekleracije nezavisnosti. Izradio ga je  Frédéric Auguste Bartholdi, a unutrasnjost sa zeljeznom konstrukcijujom oblikovala je tvrtka Gustava Eiffela. Inspiraciju za spomenik dao je hrancuski  profesor prava i politicar, Édouard René de Laboulaye, koji je 1865. godine izjavio kako bi spomenik americkoj nezavisnosti trebao biti zajednicki projekat Francuza i Amerikanaca. Laboulaye se nadao da ce  statua inspirisati Francuze da se i sami bore za demokratiju u represivnom režimu Napoleona III.

Radovi su poceli 1870. zbog nesigurne politicke situaacije u Francuskoj. 1875.  Laboulaye je predlozio da Francuska izradi spomenik, a da SAD izgradi pijedestal na lokaciji. Bartholdi je zavrsio glavu i ruku s bakljom koji su prikazani na vise izlozbi stogodisnjice od 1876. do 1882. godine. Prikupljanje sredstava za izgradnju pijedestala se pokazalo jako tesko za Amerikance i do 1885. godine su radovi došli u pitanje. Tada je izdavac, Joseph Pulitzer, u svom casopisu World zapoceo prikupljanje sredstava na koje se odazvalo vise od 120.000 darivatelja.

Vecina je dala manje od jednog dolara. Kip je  izradjen u Francuskoj. Brodom Isere je prebacen u 241 sanduku.  Brod  je umalo   potonuo zbog oluje.

 Sastavljen je  na ostrvu  koji se tada zvao Bedlovo ostrvo. Od 1956. godine ostrvo nosi ime  Liberty island, tj. Ostrvo slobode. Otkrivanje Kipa slobode 28.10.1886. godine vodio je americki predsjednik Grover Cleveland, a svecanost je popracena bacanjem dugih telegrafskih traka, sto je postalo uobicajeno za kasnije svecanosti u New York Cityju i sire, tzv. Ticker tape parade.
Zenska figura predstavlja Libertas, rimsku boginju slobode,
sa uzdignutom rukom u kojoj drzi baklju, dok joj je ispod druge ruke tabula ansata (ploca sa zakonima) na kojoj je napisan datum potpisivanja Americke deklaracije o nezavisnosti  4.07.1776.

Od tla do vrha baklje statua je visoka 93 metra i teška 204 tone. Kada bi nosila cipele,  gospodja Sloboda nosila bi broj 7 801. Obim njenog struka je 10,6 metara. Posjetioci moraju da predju 354 stepenika da bi dosli do krune statue, koja ima 25 prozora.
Oko 4 miliona ljudi posjecuje statuu svake godine. Poredjenja radi, vise od 6 miliona  posjecuje Ajfelov toranj, a 3,5 miliona Londonsko oko. 7 siljaka na kruni predstavlja 7 okeana , 7 kontinenata svijeta i  univerzalni koncept slobode. Statua ima gvozdenu strukturu i bakarnu spoljasnjost koja je vremenom zahvaljujući procesu oksidacije postala zelena. Iako je ona znak ostecenja, takodje je i zastite od daljeg propadanja.
18  300 razlicitih vrsta cekica koristeno je za stvaranje bakarne strukture.
Za lice statue kao model je posluzila umjetnikova majka Sarlot. Originalna baklja na statui zamjenjena je 1984. novom, prekrivenom 24-karatnim zlatnim listovima.
Iako se to ne vidi, stopala Slobode nalaze se medju pokidanim okovima i lancima, dok je njeno desno stopalo podignuto, simbolisuci njeno udaljavanje od represije i ropstva

 Uprkos pozitivnom znacenju statue – Americka nezavisnost i ukidanje ropstva – Afroamerikanci vidjeli su statuu kao ironicnu sliku Amerike
 Kip slobode postao je simbol imigracije tokom druge polovine XIX vijeka, buduci da je vise od 9 miliona useljenika tada stiglo u SAD, a statua je bila prva gradjevina koju su vidjeli s pučine.

Najcuveniji prikaz statue je u filmu  Planeta majmuna  iz 1968. kada je do pola zatrpana pijeskom.
Takodje je uništena u filmovima Dan nezavisnosti i Dan poslije sutra.
 Francuska i Amerika zajedno su platile statuu. Njujorske novine  World su 1885. objavile da je 102.000 dolara prikupljeno od donatora, a da su 80 odsto od te sume cinile novcanice manje od jednog dolara.
Grupe u Bostonu i Filadelfiji ponudile su se da plate punu cijenu izgradnje statue, u zamjenu za relokaciju.
Kad je statua prvi put podignuta 1886. bila je najvisa gvozdena struktura ikad sagradjena.
1984. uvrstena je u listu svjetskog nasledja pod zastitom UNESCO.

Kada vjetrovi duvaju brze od 80 km/h statua se pomjera 8 centimetara, dok se baklja pomjera i do 13.
Naucnici smatraju da Kip slobode svake godine pogodi oko 600 munja. Jedan fotograf je to prvi put zabelezio 2010.

Dvoje ljudi je pocinilo samoubistvo skokom sa statue – jedna osoba 1929. a druga 1932. dok su mnogi drugi skocili i preziveli.
Američka pjesnikinja Ema Lazarus pisala je o statui u sonetu pod nazivom  Novi Kolos 1883. Pjesma je 1903. ugravirana u bronzanu plocu i smjestena na nizem stepeniku pijadestala statue.
 Postoji vise replika statue ukljucujuci  manju verziju u Parizu i jednu u Las Vegasu.

Svjetla u kruni su se 1944. naizmjenicno palila i gasila tacka-tacka-tacka-crta, što na Morzeovom kodu znači V (Victory), odnosno pobjeda u Evropi.
Endi Vorhol naslikao je Kip slobode kao dio Pop Art serije sezdesetih godina. Procjenjuje se da je vrijednost te slike oko35 miliona dolara.
 Statua je 16 godina radila kao svjetionik (1886-1902), obasjavajuci prostor poluprecnika 39 kilometara.

Mis Amerika,  lik iz stripa, crpila je svoje moci iz statue.

Nakon teroristickog napada 11.09. statua je zatvorena iz bezbjednosnih razloga. Pijedestal je ponovo otvoren 2004. a statua 2009. ali samo ogranicen broj posjetilaca moze da ide do krune. Statua je ponovo zatvorena 2012. zbog efekata uragana Sendi. Otvorena je 4. jula 2013.
Statua je pretrpjela manja ostecenja 1916. kada su njemacki saboteri detonirali eksploziju tokom I svjetskog rata. Ruka koja nosi baklju najvise je ostećcna, a popravka je kostala 100.000 dolara.
Stepenice u baklji zatvorene su za posjete iz bezbjednosnih razloga i vise nikada nisu otvorene, pa je od tad niko nije posjetio.
Privatni brodovi ne mogu da pristaju u luci ostrva Liberti i Elis. Jedini nacin da se do njih dodje nude javni trajekti.

 Ostrvo Liberti je u federalnom vlasnistvu na teritoriji Drzave Njujork, iako je blize Nju Dzersiju.
Tek je 1982. otkriveno da je glava postavljena pola metra dalje od sredista vrata.

 Dvije slike statue nalaze se na novcanici od 10 americkih dolara.
Cijena izgradnje pijadestala i statue procjenjena je na oko 500.000 starih, odnosno vise od 10 miliona sadasnjih dolara.


Stariji postovi

Samotnjak
<< 01/2016 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31


MOJI LINKOVI

Za moju dušu
Tajna

Spustila sam oči i zaplakala u sebi, tamo gde niko suze ne vidi
I zadnji nevidljivi put uzela te na svoje srce i zagrlila te kao što se san grli.
Pružila sam ti u sebi uvek sputavane ruke i nevidljivo za druge spustila ih natvoja ramena.
A ti si s bolom slušaonasmejane reči što sam ih kao šarene lopte bacala u gomilu da je zaboravim

Opomena


Čuj reći ću ti svoju tajnu
ne ostavljaj me nikad samu
kad neko svira .

Mogu mi se učiniti
duboke i meke
oči neke
sasvim obične.

Može mi se učiniti
da tonem u zvuke
pa ću ruke
svakom pružiti .

Može mi se učiniti
lepo i lako
voleti kratko
za jedan dan.
Ili mogu kom reći u tome
trenutku čudesno sjajnu
predragu mi tajnu
koliko te volim.

O ne ostavljaj me nikad samu
dok neko svira.
Učiniće mi se negde u šumi
sve moje suze teku
Kroz samonikle neke česme.
Učiniće mi se crn leptir jedan
po teškoj vodi krilom šara
što nekad neko raći mi ne sme.

Učiniće mi se negde kroz tamo
neko peva i gorskim cvetom
u neprebolnu ranu srca dira.
O ne ostavljaj me nikad samu.
nikad samu kad neko svira

Strepnja

Ne nemoj mi prići! hoću izdaleka
da volim i Želim tvoja oka dva
Jer sreća je lepa samo dok se čeka
dok od sebe samo nagoveštaj da.

Ne nemoj mi prići! Ima više draži
ova slatka strepnja , čekanje i stra .
sve je mnogo lepše samo dok se traži
o čemu se samo tek po slutnji zna.

Ne nemoj mi prići! Našto to i ćemu?
Izdaleka samo sve ko zvijezda sja;
izdaleka samo divimo se svemu
Ne nek mi ne priđu oka tvoja dva.

Čeznem da ti kažem

Čeznem da ti kažem najdublje riječi koje ti imam reći
ali se ne usuđujem, strahujući da bi mi se mogla nasmijati.
Zato se smijem sam sebi i odajem tajnu svoju u šali.
Olako uzimam svoj bol, strahujući da bi mogla ti učiniti.
Čeznem da upotrebim najdragocjenije riječi sto imam za te;
ali se ne usuđujem, strahujući da mi se neće vratiti istom mjerom.
Zato ti dajem ružna imena i hvalim se svojom surovošću.
Zadajem ti bol, bojeći se da nećeš nikada saznati šta je bol.
Čeznem da sedim nemo pored tebe, ali bi mi inače srce iskočilo na usta.
Zato brbljam i ćaskam olako, i zatrpavam svoje srce riječima.
Grubo uzimam svoj bol, strahujući da bi mogla ti učiniti.
Čeznem da te ostavim zauvijek, ali se ne usuđujem,
strahujući da bi mogla otkriti moj kukavičluk.
Zato ponosno dižem glavu i dolazim veseo u tvoje u tvoje društvo.
Neprekidne strijele iz tvojih očiju čine da je moj bol vječito svjež.



MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
111629

Powered by Blogger.ba