Stotinu i trideset četiri godine nakon što je izgrađena prva trasa željezničke pruge u Bosni i Hercegovini i nakon što je njome prošla prva parna lokomotiva odmilja desetljećima zvana Ćiro, nekolicina radnika današnjeg preduzeća Željeznice, zaljubljenika u parne lokomotive, namjerava revitalizirati nekoliko uskotračnih pružnih pravaca u našoj zemlji na kojima bi se turisti mogli voziti nekadašnjim parnjačama. Vjerovatno inspirirani nedavno obnovljenom uskotračnom prugom na Šargan planini, u Željeznicama su izradili prvi plan turistima zanimljivih dionica koje bi se mogle obnoviti i ući u jedinstvenu ponudu naše zemlje.
TURCI POČELI, AUSTRO-UGARSKA
NASTAVILA
Osim trase kod Višegrada, te one koja bi se mogla graditi na Palama a za koju su već spremni i neki preliminarni planovi, postoji iznimno zanimanje i za revitalizaciju pruge koja je kroz Popovo polje, iz Ravnog vodila ka Dubrovniku. Navodno je riječ o nakani o ulaganju dobrostojećeg Trebinjca koji već desetljećima živi u Sjedinjenim Državama i koji tako želi svoju nostalgiju iz djetinjstva za Ćirom pretočiti u ozbiljan turističko-poslovni poduhvat. “Neke smo planove već napravili, obišli smo na Palama nekoliko lokacija na kojima bi se mogla obnoviti pruga i moram priznati kako kod tamošnjih vlasti postoji velika zainteresiranost za takav projekat”, priča Fuad Krvavac iz federalnih Željeznica, fanatični zaljubljenik u parne lokomotive i čovjek koji u svojoj arhivi čuva stotine fotografija i ostalih dokumenata koje među starim željezničarima predstavljaju neku vrstu relikvije. Ukoliko bi se pronašlo novaca i dobre volje za takav projekat, na takav bi se način, nakon više od stoljeća po Bosni ponovo mogao čuti zvižduk parne lokomotive koju su u našu zemlju doveli posljednji emisari Osmanskog carstva koje je tada već bilo na izdisaju.
Iako mnogi smatraju kako je gradnja pruga u našoj zemlji počela s dolaskom Kaiserliche und Koenige monarhije, historijska je činjenica da je turska vlast izgradila prvu trasu željezničke pruge u BiH. Prva pruga izgrađena je na relaciji Dobrljin-Banja Luka, bila je dugačka 104,3 kilometra i radovi na njoj okončani su 1872. godine, pred sam kraj osmanske uprave. Bila je to željeznička pruga normalnog kolosijeka. Promet na ovoj pruzi obustavljen je nakon izbijanja ustanka 1875. godine, a obnovljen je nakon uspostavljanja austrougarske uprave u BiH. “Najzaslužnija osoba za dolazak željeznice u BiH je turski sultan Abdul Aziz Han”, pojašnjava nam Fevzija Ajdin, dugogodišnji uposlenik Željeznica i autor knjige Historija željeznica BiH. “On je šokiran zbog ubrzanog razvoja industrije u BiH, po povratku u Tursku naredio izgradnju pruge Carigrad-Beč. U aprilu 1869. godine sklopljen je ugovor sa grupom kapitalista, koje je predvodio baron Moris Hirsch, koji dobijaju koncesiju za gradnju pruge koja je trebala prolaziti kroz Bugarsku, Rumeliju i Bosnu.” Srbija se, tada pod velikim uticajem Rusije, negativno odredila o gradnji pruge i nije dozvolila da ona prelazi preko njene teritorije. U jesen 1871. godine, kada su položene šine od Bosanskog Novog do Prijedora, iz Siska su na dereglijama dopremljeni teretni vagoni za prevoz šljunka, a u novembru i prve dvije lokomotive. Smatra se kako je 24. decembar 1872. godine zvaničan datum puštanja u saobraćaj prve pruge. “Narod je s čudom gledao u lokomotivu, jer nije mogao vjerovati da 'zaprega ide bez konja' i nazvalo ju je šejtan araba, odnosno vražja kola”, dodaje Ajdin. Okupacijom BiH, austrougarska je uprava odredila da se pruga Banja Luka-Dobrljin osposobi, a za radove na njoj bila je zadužena Deveta regimenta ratne željeznice, kojom je rukovodio K. und K. major češkog porijekla Johan Tomašek. Zanimljivo je kako je razmak između tračnice uskotračnih pruga izgrađenih u BiH u vrijeme okupacijske austrijske uprave iznosio 760 mm. Ovaj specifikum poznat je kao bosanska pruga, odnosno, Bosnische Spurweite, i u Bosni je građena prije no što je to rađeno u Austro-Ugarskoj. Između septembra 1878. i jula 1789. godine, Austrija je izgradila uskotračnu željezničku prugu od Bosanskog Broda do Zenice u dužini od 185,8 km. Godine 1882. izgrađeno je dodatnih 78,3 km uskotračne željezničke pruge od Zenice do Sarajeva, dvije godine kasnije izgrađena je uskotračna željeznička pruga Mostar-Metković, a 1891. godine izgrađena je uskotračna željeznička pruga na cijeloj trasi od Sarajeva do Metkovića u dužini od 134,7 km. Direkcija Bh. zemaljskih željeznica raspolagala je 1910. godine sa 1.002 kilometra uskotračne željezničke mreže, a najveći dio troškova izgradnje bh. željeznica u austrougarskom razdoblju podnijela je upravo BiH. Ukupni dugovi zemlje po tom osnovu iznosili su 1913. godine više od 161 milion kruna.
“LUDI SARAJLIJA” MEHMEDA SPAHE
Parne su lokomotive u historiju polako počele odlaziti još u '30-im godinama prošlog stoljeća, kada je Mehmed Spaho, tadašnji ministar saobraćaja Kraljevine Jugoslavije, inisistirao na uvođenju motornih vozova u Bosni i Hercegovini. Iz tog je vremena ostala i priča o Ludom Sarajliji. “U narodu su se ti vozovi dugo vremena nazivali Spahini vozovi ili Ludi Sarajlija”, priča nam Fevzija Ajdin o motornim vozovima koji su u Slavonskom Brodu građeni u kooperaciji sa mađarskom tvornicom Ganz-Budapest - čuveni DMV-801. Prvi je takav voz u saobraćaj pušten 1938. godine na relaciji Beograd - Sarajevo - Dubrovnik. Pošto je bio mnogo brži od dotadašnjih parnjača, raja nenaviknuta na njegovu brzinu ubrzo ga je počela nazivati Ludim Sarajlijom. Krajem '60-ih godina prošlog stoljeća motorni vozovi DMV-801 postepeno su isključivani iz saobraćaja, prije svega zbog dotrajalosti, kada dolazi do postupnog uvođenja novog dizel motornog voza DMV-802 sa FIAT-ovim motorima, dok je kolski dio ra dila tvornica Đuro Đaković iz Sl. Broda. 802-jke su posljednje vožnje imali 1978. godine kada se u BiH ukidaju uskotračne pruge. Do danas je ostalo sačuvano tek nekoliko parnih lokomotiva koje su nekada tutnjale bosanskim prugama. Jedna od prvih lokomotiva koja je žurila iz Zenice ka Sarajevu, Bosna, danas se čuva u željezničkom depou u Rajlovcu kraj Sarajeva, a prva lokomotiva koja je ušla u Sarajevo, petog oktobra 1882. godine, Rama, danas je u muzeju u Požegi kraj Užica. Više, nažalost, nije sačuvana niti jedna iz grupe lokomotiva koje su građene isključivo za potrebe bh. željeznica, one koje je konstruirao švicarski inžinjer Heinrich Klose od 1885. do 1904. godine, takozvane zupčaste lokomotive, po sistemu također švicarskog inžinjera Romana Abta, koje su se koristile na prugama velikih nagiba, kakav je dionica od Bradine do Podorašca, koja je danas i jedina takve vrste očuvana u BiH. Do danas su očuvane parnjače u Travniku, Jablanici, nekoliko njihovih vagona sačuvano je u Bileći, lokomotive se čuvaju u Prijedoru, Doboju, još postoji Titov voz na Oštrelju, u Gračanici, Tuzli i Višegradu. Jedina, međutim, koja i danas vozi jeste parnjača u Banovićima, kojom se prevozi ruda iz tamošnjeg rudnika te šumska građa.
Ćirina parnjača model 83-159 u stanici Banovići-Oskova još je u funkciji.
Uzimanje vode u stanici Oskova.
Na duplom uskom kolosjeku prazan ćirin vlak prolazi kroz ž. stanicu malog mjesta Banovići.
Kazan ćirine parnjaće 83-159 se sjaji na slabom novembarskom suncu
Parada ćirinih lokomotiva u stanici Banovići-Oskova na novembaskom suncu
Ćirina parnjača Škoda model 25-33 spremna za ranžiranje vagona u stanici Oskova
Ćiro sa teretnom kompozicijom prokazi kroz Banoviće.
zeljeznice.net
